Smanji tekst Resetiraj tekst Povećaj tekst
Priroda
E-mail
Ispis
PDF

Na području Općine još je 1969. godine od strane Zavoda za zaštitu prirode stavljena pod posebnu zaštitu, kao spomenik prirode - skupina rijetkih primjeraka drveća, skupina stabala oko župne crkve Sv. Križa u Vratišincu.

jals1Prema predmetnom rješenju Zavoda, skupinu stabala sačinjavale su pretežno smreke (39 stabala), a manje lipe (8 starih i 2 mlade). Starost spomenutih skupina stabala u vrijeme stavljanja pod zaštitu iznosila je oko 70 godina, promjer debla lipe iznosio je 40 – 60cm, a smreka 40 – 50cm. Visina lipa bila je oko 15m, a smreka oko 25m. Ta je skupina stabala predstavljala perivoj crkve i isticala se kao zelenilo mjesta.

Iste je godine pod posebnu zaštitu kao spomenik prirode stavljena i skupina stabala na groblju u Vratišincu. Nasad predmetnih stabala starosti oko 70 godina činila su 44 stabla smreke, promjera stabala 40 – 50cm, visine 15m. Osim smreka na groblju su sađene tuje, a rub groblja ograđen je živicom od graba. Predmetne zaštićene skupine stabala u ne tako davnoj prošlosti posječene su bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela, iako je rješenjem o zaštiti bilo zabranjeno sječi spomenuta stabla i grane tih stabala i na bilo koji drugi način ih oštećivati.

Treba spomenuti da je od predmetne skupine stabala na groblju ostala samo živica od graba, a oko župne crkve neka od stabla smreke.

Prema tome, nemarnost i nepoznavanje vrijednih kulturno - povijesnih i estetskih vrijednosti doveli su do toga da danas na području Općine ne postoji ni jedan objekt zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Kako na području cijele Županije, tako i na području Općine nisu provedena botanička i druga istraživanja, te je teško govoriti o očuvanim staništima biljnih i životinjskih vrsta. Stoga je potrebno što prije radi ispravnog gospodarenja i zaštite provesti detaljnija biološka istraživanja.

Kako je područje obuhvata Plana siromašno šumskim površinama, samo 8,84% ukupne površine Općine, općenita je konstatacija da možemo govoriti o malom broju prisutnih vrsta.

jals2Tome su uz loše gospodarenje šumskim fondom, urbanizacije, poljoprivredne proizvodnje, doprinijeli i hidromeliorativni zahvati uz potoke Brodec i Jalšovnicu. Potoci su kanalizirani i služe kao recipijenti otpadnih voda.

Bez obzira na navedene negativne utjecaje, te imajući u vidu da nije provedena inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta, na području uz kanalizirane potoke Brodec i Jalšovnicu, odnosno njihove niže terene, te tamo gdje se trajnije zadržava voda, možemo govoriti da još uvijek postoje specifična staništa livada, odnosno karakteristične zajednice vlažnih livada (šaševi).

Uz biljne vrste na području Općine, posebno u šumskim predjelima Berek, Dubrava i Projnice, obitavaju i životinjske vrste i to uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune. Važno je napomenuti da je na području Općine prisutan velik utjecaj čovjeka na prirodne ekosustave, posebno prirodne zajednice, odnosno šume hrasta lužnjaka i običnog graba, koje su zamijenjene sa sastojinama bagrema.

KRAJOBRAZ

kkr1Krajobraz definira prvenstveno prirodnu i od čovjeka djelomično ili potpuno stvorenu i oblikovanu cjelinu određenog prostora. U bio–ekološkom smislu uz oblikovnu komponentu (vanjski izgled) sadrži i unutarnji dinamičan i kompleksan sustav različitih ekoloških utjecaja. Može se reći da je vanjski izgled (vanjsko lice) krajobraza samo odraz, odnosno posljedica različitih odnosa, utjecaja klime, morfologije, tla, biljnog i životinjskog svijeta, uključujući i čovjeka u vremenu i prostoru.

Prema prirodno geografskim osobinama područje Općine pripada kontaktnoj prelaznoj zoni između Gornjeg i Donjeg Međimurja, tzv. pleistocenska ravan. Ravan je slična mikro-regionalnoj cjelini Donje Međimurje i možemo je smatrati njenim sastavnim dijelom. To je blago valovita zaravan s nadmorskom visinom između 180 i 210m.

Kultivirani krajobraz

Krajobraz područja obuhvata Plana pod izrazitim je antropogenim utjecajem, odnosno određen je poljodjelstvom kao osnovnim načinom korištenja zemljišta, te se može definirati kao kultivirani krajobraz. Prema tome radi se o kultiviranom krajobrazu s malo prirodnih elemenata u sjeverozapadnom i sjeveroistočnom dijelu Općine.

kkr2Karakteristična slika područja proizlazi iz sitne parcelacije poljoprivrednih površina, tako da ovaj prostor čini raster obrađenih površina, livada, vodenih površina i šumskih predjela. U prošlosti veliki su posjedi cijepani u manje, a šume i livade pretvorene su u oranice.

Najdominantniji prirodni elementi na području obuhvata i oni koji joj daju posebno obilježje su kanalizirani potoci Brodec i Jalšovnica. Prije nego što su kanalizirani, te drenirano područje uz njih, potoci su tekli unutar prirodnog inundacijskog područja, mijenjali svije korito i plavili u vrijeme visokih voda okolne livadne površine. Takozvani "bereki" unutar livadnih površina u kišnom su razdoblju bili puni vode, a u sušnim razdobljima ostali vlažni, te je na njima rasla trava koja je služila za otkos i ispašu stoke.

Na nekadašnji način gospodarenja podsjećaju sama današnja imena nekih polja i sabirnih kanala, odnosno dijelova naselja (Brodec, Berek, Šperoula, Bakuc).

rura1Izgrađene strukture naselja

Na taj se raster nadovezuje izgrađeno područje naselja s pravilnom putnom mrežom. Izgrađeni se prostor proteže linearno uz glavne prometnice. Za strukturu naselja karakteristična je njihova zbijenost, odnosno uske građevne čestice, te štedljivo korištenje zemljišta radi očuvanja poljoprivrednog tla. Tome posebno doprinose tradicijske stambene građevine, što se očituje ponajprije u proporcijama kuća, jedinstvenom građevinskom pravcu, pročeljima, te tradicijskim predvrtovima uz ulicu.

 

 

rura2Naselja su uklopljena u zelenilo okolnog prostora, u kojem se kao jedina vertikala ističe zvonik crkve u naselju Vratišinec, a na važnim raskrižjima putova u naseljima i izvan njih pilovi i poklonci značajna su obilježja i orijentiri u prostoru. Važno je napomenuti da je prostorna struktura naselja i njihov nekadašnji identitet izmijenjen, što je posebno vidljivo kod novije gradnje koja se razvija bočno uz glavnu prometnicu.