Smanji tekst Resetiraj tekst Povećaj tekst
Djelatnosti
E-mail
Ispis
PDF

Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Područje Općine obuhvaća 2 katastarske Općine (k.o. Vratišinec i k.o. Gornji Kraljevec).

Pregledna skica Općine sa podjelom na katastarske općine:

karta3

Kategorije korištenja zemljišta (izvor podataka: Područni ured za katastar Čakovec):

ukupna struktura
k.o.

*Polj.
zemljište

Šume Vode

Zgrade i
dvorišta

Ceste i
putovi

Ostalo

ukupno
površina (ha)

Vratišinec 564,98 100,95 25,11 29,15 32,09 2,19 754,47
% 74,88 13,38 3,34 3,86 4,25 0,29 100,00
G. Kraljevec 805,33 46,01 11,22 18,23 27,09 - 907,88
% 88,71 5,07 1,24 2,00 2,98 - 100,00
Općina ukupno 1370,31 146,96 36,33 47,38 59,18 2,19 1662,35
% 82,43 8,84 2,19 2,85 3,56 0,13 100,00

*poljoprivredno zemljište obuhvaća oranice, livade, vinograde, voćnjake, trstike i pašnjake

Područje Općine danas je gospodarski dobro razvijeno, a posebice se to odnosi na razvoj poljodjelstva i povrtlarstva. U zadnjih desetak godina situacija se promijenila pa su se uz zadovoljavajuću komunalnu opremljenost stvorile pretpostavke za ubrzaniji gospodarski razvoj.

Veći naglasak stavlja se na razvoj djelatnosti za koje postoje prirodne pogodnosti, te interes i tradicija. Općenito, sadašnje stanje obilježava intenziviranje promjena u društvenom i gospodarskom opredjeljenju na razvitak tržišnog gospodarstva.

Poljoprivreda

Prema katastarskim podacima obradive površine u Općini obuhvaćaju 1370,31ha, tj. 82,42% od ukupnog teritorija Općine (1662,35ha) što je iznad prosjeka Županije (71,25%).

Većina poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu (82,74%). Osnovno obilježje tog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost posjeda.

Kliknite ovdje kako biste pogledali tablice vezane uz poljoprivredu.

Promatraju li se odvojeno podaci za katastarske općine, vidimo da je udio pravnih osoba u korištenju poljoprivrednog zemljišta znatno veći 30,24% u katastarskoj općini Vratišinec, naspram 8,15% za katastarsku općinu G. Kraljevec.

Poljoprivredno zemljište koje je ranije imalo status društvenog vlasništva prešlo je u vlasništvo države. To zemljište je donekle okrupnjeno. Novom zakonskom regulativom odredit će se novi vlasnici i vlasnici tog zemljišta.

Klimatski uvjeti osobito pogoduju proizvodnji kukuruza i krumpira, industrijskog bilja i povrća. Klima nije ograničavajući čimbenik za postizanje i vrhunskih prinosa po jedinici površine.

Ograničavajući čimbenici su: usitnjenost posjeda, veliki udio broja domaćinstava s mješovitim prihodom – poljoprivreda kao dodatna djelatnost i sitni posjedi staračkih domaćinstava koji su bez mehanizacije i koriste usluge drugih.

S obzirom na zaštitu tla i podzemnih voda, te poticanja formiranja eko–zona, daljnji razvoj poljoprivrede treba temeljiti na uzgoju zdrave hrane, uz minimalnu upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti i prihranjivanju bilja.


Šumarstvo
Šume u Općini Vratišinec, kao i sve šume Međimurja predstavljaju ostatak nekad vrlo šumovitog područja, a u prošlosti su bile u posjedu raznih velikaških porodica. Prvi pisani podaci o šumama datiraju iz 13. st. kada se međimurske šume nalaze u posjedu vlastelinske porodice Čak. Po tadašnjem vlasniku međimurskih posjeda dobio je naziv i sam grad Čakovec. Od 13. st. nadalje međimurske šume i posjedi promijenili su mnoge vlasnike, odnosno vlastelinske obitelji, Ban Buzad, Grofovi Celjski, Ban Vitovac. 1473. godine posjede dobiva u zakup od Kralja Matije Korvina, Bankar Ernučt, a 1546. godine vlasnici postaju Knezovi Zrinski. Nakon pogibije Kneza Nikole Zrinskog i pogubljenja Petra Zrinskog u Bečkom Novom Mestu 1671. godine, vlasnik međimurskih posjeda postaje Car Leopold u jednoj polovini, dok je druga polovina pripala Knezu Adamu, sinu Nikole Zrinskog, koji pogiba u borbi s Turcima, pa vlasnik cijelog međimurskog posjeda postaje Car Leopold.

Šume na području Općine: 51361

Daljnji vlasnici su Markiz de Prie, Grof Ivan Čikulin, da bi na koncu Kralj Karlo VI., međimurski posjed poklonio Grofu Althaniju, čiji nasljednici 1791. godine isti prodaju Ä uri Feštetiću. Od prvih vlasnika šuma u Međimurju pa sve do 1923. godine veći dio šuma, unatoč izmjene velikog broja vlastelinskih porodica koje su upravljale tim šumama, ostao je sačuvan, pa je čak jedan dio sačuvao prašumski izgled. Velikim porastom stanovništva, šume su krčene i pretvarane u poljoprivredna zemljišta, a sve većim razvojem drvne industrije počelo se intenzivno sa sječama postojećih šuma.

To je glavni razlog zašto je Međimurje tako siromašno šumama, po stanovniku svega 0,07ha šume. Šumovitost Međimurja je vrlo niska, svega 12%, a Republike Hrvatske iznosi 35%.

Poslije II. svjetskog rata, međimurske šume kojima su upravljale razne zemljišne zajednice, Zakonom o Agrarnoj reformi su podruštvljene i date na upravljanje Šumariji Čakovec, a veći dio šuma koji je bio u privatnom vlasništvu ostao je i dalje u privatnom vlasništvu.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od posebnog društvenog interesa koji se realizira na način propisan Zakonom o šumama.

Šumskim prostorom u RH gospodari (upravlja) poduzeće "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb. Na području Međimurske županije nadležna je Uprava šuma Podružnica Koprivnica, odnosno Šumarija Čakovec.

Područje Općine Vratišinec nije značajno zastupljeno šumskim pokrovom. Pod šumskim pokrovom nalaze se manje enklave okružene poljoprivrednim zemljištem, a nalaze se u predjelima Berek, Dubrava i Projnice. Prema katastarskim podacima radi se o 146,96ha, što je 8,84% od ukupne površine Općine.

Dio šuma u ovoj Općini nalazi se pod državnom upravom (oko 40% svih šuma - 58,46ha), a dio je u privatnom vlasništvu (oko 60% svih šuma – 88,50ha). Državnim šumama na području ove Općine gospodari Šumarija Čakovec. Na temelju fitocenoloških, stanišnih i šumsko-gospodarskih elemenata, formirana je šumsko-gospodarska cjelina (gospodarska jedinica). U obuhvatu ove Općine Šumarija Čakovec upravlja gospodarskom jedinicom "Donje Međimurje".

suma2Državnim šumama, odnosno gospodarskom jedinicom "Donje Međimurje" gospodari Šumarija Čakovec na osnovu programa gospodarenja, odnosno Gospodarske osnove. Prva Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Donje Međimurje" je donijeta 1958.godine, a svake desete godine se vrši Revizija osnove gospodarenja. Revizija se sastoji od inventarizacije drvne mase, utvrđivanja prirasta drvne mase, propisivanja sječa glavnog i prethodnog prihoda, propisivanja šumsko-uzgojnih radova, određivanja smjernica za naredno 10-godišnje gospodarenje, zaštita od požara i dr.
Gospodarska jedinica "Donje Međimurje" se proteže na površini od 2923,25ha po većem dijelu Međimurske županije, a u Općini Vratišinec zauzima 44,52ha. Odjel i odsjeci koji se nalaze u ovoj Općini su: 3a,b,c,d,e,f,g.
Valjanost Osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom "Donje Međimurje" je 01.01.2002. do 31.12.2011. godine. Za privatne šume nažalost do danas ne postoje osnove gospodarenja, pa se s istima gospodari loše, jer načini sječe i neizvršavanje uzgojnih zahvata vodi u degradacijske oblike i stadije.
suma1Šume u ovoj Općini (državne i privatne) pripadaju klimazonalnoj šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. – Carpinus betulus L.) panonskog sektora ilirske provincije i srednjoevropske vegetacijske regije. Unutar klimazonalne zajednice lužnjakovo-grabovih šuma prisutne su i brojne šumske zajednice u trajnom razvojnom stadiju, kojima je vodni režim staništa glavni limitirajući faktor rasprostranjenosti i florističkog sastava vegetacije. Šumske zajednice trajnog stadija "traju" na nekom prostoru tako dugo dok na njemu traje određena dugogodišnja i ustaljena dinamika priliva i odliva površinskih, odnosno oborinskih i poplavnih voda, te voda u tlu. Promjenom dinamike u količini ili vremenu trajanja vode na površini ili tlu, mijenja se vodni režim staništa, što se odražava na floristički sastav šumske zajednice. Ako se floristički sastav, uslijed promjene vodnog režima, toliko promjeni da karakteristične vrste fitocenoze zamijene vrste karakteristične za neku drugu fitocenozu, znači da se iz jedne razvila druga fitocenoza, prilagođena novonastalim prilikama u staništu.

Prijelaz iz jedne fitocenoze trajnog stadija u drugu je prirodan proces, koji se u prošlosti zemlje događao uslijed promjene globalne klime i promjene reljefa nakon tektonskih poremećaja ili jakih erozijskih procesa u višim položajima reljefa, te deponiranjem erozijskog materijala u niže položaje.

U novije vrijeme trajni stadiji vegetacije se, zbog izgradnje hidromelioracijskih i energetskih objekata, drastično brzo mijenjaju. Šume ove zajednice su u davnoj i novijoj prošlosti bile izložene jakim antropogenim utjecajima i to intenzivnim sječama lužnjaka i izgradnjom nasipa i kanala. Prirodni uvjeti životne sredine su sada zamijenjeni novonastalim uvjetima.

Na temelju očuvanih prirodnih oblika prirodnu šumsku vegetaciju čine:
-šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. – Carpinus betulus L.)
-šuma crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides - Alnetum glutinosae Horvat 38)
-umjetno podignute sastojine, na području cijele Općine Vratišinec nalazimo kulture bjelogorice: crne johe i bagrema.

Ekološko florističke značajke šumskih zajednica:

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA
(Quercus robur L. – Carpinus betulus L.)
Biljke svojstvene toj zajednici, nalazimo i u šumama crne i bijele johe, a dijelom i u šumama bijele vrbe, topola i dr, na položajima gdje aluvijalne naplavine donose organske tvari i stvaraju blagi humus.

Lužnjak (Quercus robur) je dominantna vrsta drveća, a primješane su: divlja trešnja (Prunus avium), poljski brijest (Ulmus minor), sremza (Prunus padus), jasen (Fraxinus parvifolia), bagrem (Robinia pseudaacacia, unesena) i poljski javor (Acer campestre). U postojnoj sastojini je obični grab (Carpinus betulus), a u sloju grmlja: kurika obična (Evonimus europaea), glog jednokoštičavi (Crataegus monogyina), obična kalina – zimolez (Ligustrum vulgare), crna bazga (Sambucus nigra) i krušina – trušljika obična (Frangula alnus).

Prizemno rašće je bujno osobito u sastojinama rjeđeg sklopa: plućnjak (Pulmonaria officinalis), broćika (Galium cruciata), kopriva (Lamium purpureum), Brachipodium sylvaticum, Knautia drymeia, Circea lutetiana, bršljan (Hedera helix), puzava ivica (Ajuga reptans), Carex sylvatica, Asarum europaeum, Galeobdolon luteum, kosmata zlatica (Ranunculus lanuginosus), Stellaria holostea, Viola reichenbachiana i dr.

ŠUME CRNE JOHE S DRHTAVIM ŠAŠEM (70%)
(Carici brizoides - Alnetum glutinosae Horvat 38)
Šume crne johe zauzimaju povremeno plavljena duboka, vlažna tla, bogata hranjivima. Manje su zastupljene čiste sastojine. U mješovitima, osim crne johe (Alnus glutinosa), nalazimo lužnjak (Quercus robur), sremzu (Prunus padus), bijelu johu (Alnus incana), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), brijest (Ulmus minor), vez (Ulmus leavis) i bijelu topolu (Populus alba). U sloju grmlja su: kupina ostruga (Rubus caesius), kurika obična (Evonimus europaea), lijeska obična (Corylus avellana), svib (Cornus sanguinea), crna bazga (Sambucus nigra), s povijušama: Humulus lupulus i Solanum dulcamara.

U prizemnom rašću, dominiraju biljke grabovih šuma (Carpinion betuli illyricum): plućnjak (Pulmonaria officinalis), Geum urbanum, Brachipodium sylvaticum, Polygonatum multiflorum, Glechoma hederacea, Geranium robertianum, Asarum europaeum, Schrophularia nodosa, Mercurialis perrenis, Circea lutentiana, Geranium phaeum i dr.

Osim drhtavog šaša (Carex brizoides), zastupljeni su po manjim jače vlažnim nizinama (mikroreljefne udoline): močvarna perunika (Iris pseudacorus), Cirsium palustre, Dechampsia caespitosa, Peucedanum palustre, Urtica dioica, Ranunculus repens, Carex riparia, Typoides arundinacea i dr.

Zato bi zajednicu crne johe mogli raščlaniti na dvije subasocijacije:
a/ tipičnu (Carici brizoides – Alnetum tipicum)
b/ sa šašem Carex riparia (C. B. – Alnetum caricetosum ripariae prov.).

Za šume Općine Vratišinec određeni su ekološko gospodarski tipovi šuma (EGT). Pod ekološko gospodarskim tipom, smatra se određena površina šume i šumskog zemljišta, koja ima slične ekološke i gospodarske značajke o kojima ovisi normalan način gospodarenja. Ekološko gospodarski tip šume utvrđuje se na temelju geološke podloge, šumske zajednice, vrste tla, klime, uzgojnih značajki, proizvodnih mogućnosti i vrijednosti sastojina.

Za svaki EGT utvrđuje se najpovoljniji sastojinski oblik, ophodnja, sječiva zrelost, normalna proizvodnja i njezina vrijednost. U šumama Općine, utvrđena su dva EGT-a (tipiziranje izvršio Šumarski institut Jastrebarsko, na osnovu tipološkog istraživanja šuma sjeverozapadne Hrvatske).

U šifri ekološko-gospodarskog tipa (EGT) pojedine oznake imaju slijedeće značenje:
II – (rimski broj) označava panonsko područje,
G – zona hrasta lužnjaka i jasena,
10; 51 - arapski broj označava broj tipa

EKOLOŠKO-GOSPODARSKI TIP II-G-10
Geološka podloga su deluvijalni i aluvijalni nanosi ilovine, gline, pijeska i šljunka, a manjim dijelom i lesne tvorevine, poznate pod nazivom mramorne ilovače ili šarene obrončane ilovače, močvarni prapor (beskarbonatna ilovača) i izlučeni i u vodi taloženi nekarbonatni eolski nanosi. Karakteristična zajednica toga tipa je šuma lužnjaka i običnog graba (Quercus robur L. – Carpinus betulus L.), a uključene su i njene subasocijacije: tipična (subass, typicum), s drhtavim šašem (lelujavim) šašem (subass caricetosum brizoides Horvat), s rastavljenim šašem (subass caricetosum remotae Horvat) i s busikom (subass. deschampsietosum caespitosae Pelsec). Dominantno tlo je pseudoglej obrončani.

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja, u stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječive zrelosti trebao bi imati 100% vrijednosti normale za čiste sastojine lužnjaka i 20% normale za čiste sastojine običnog graba. Lužnjak treba biti u nadstojnoj, a grab u podstojnoj etaži. Za hrast ophodnja (vrijeme od osnivanja sastojine do sječe) iznosi 140 godina, a za grab 80 godina.

EKOLOŠKO-GOSPODARSKI TIP II-G-40
Geološka podloga su aluvijalni i deluvijalni nanosi ilovine, glinaste ilovine, gline, pijeska i šljunka. Karakteristična zajednica toga tipa je šuma crne johe s trušljikom subasocijacija tipična (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš subass. typicum), subasocijacija s vezom i poljskim jasenom (subas. ulmetosum laevis) i varijanta s lužnjakom (var. Quercus robur). Tlo je humozno glejno, amfiglejno i ritska crnica s velikim postotkom organskih materija, te intenzivnim vlaženjem donjom i površinskom vodom.

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača crne johe normalnog stanja, u stadiju zrelosti. Osim crne johe, pojedinačno mogu uspijevati lužnjak i vez.

U gospodarskoj jedinici "Donje Međimurje" šume i šumska zemljišta su razvrstana po uređajnim razredima. Uređajni razred se određuje prema namjeni šume i šumskog zemljišta, glavnoj vrsti drveća na temelju koje se određuju cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno promjera sječive zrelosti, bez obzira na to u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi i prema načinu postanka.

Zakon o šumama dijeli šume prema namjeni na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Državne šume u ovoj Općini imaju gospodarsku namjenu.

U ovoj tabeli možemo vidjeti prikaz uređajnih razreda u Općini Vratišinec, njihovu ophodnju, drvna zalihu, godišnji prirast i površinu.

uređajni razred ophodnja drvna zaliha godišnji prirast površina
godine m3 m3 ha
crna joha iz sj. 70 377 34 31,17
vrba 40 95 11 0,79
bagrem iz panja 20 1845 108 11,41
prosjeke, dalekovod 1,15
ukupno 2317 153 44,52

Kao i do sada, tako i ubuduće, osnovni cilj gospodarenja, pored opće korisnih funkcija šuma u Općini, je proizvodnja što veće i vrjednije drvne mase za potrebe tržišta, a koja se postiže pravilnim gospodarenjem šumama, ne narušavajući prirodne ekosisteme i izgled cijelog krajolika.

U budućnosti sastojine bagrema će se obnoviti čistim sječama, te sadnjom sadnica hrasta lužnjaka (10000kom/ha) prevesti u viši uzgojni oblik (konverzijama), a sastojine crne johe obnovit će se čistim sječama, te pošumljavanjem sadnicama crne johe (2500kom/ha).




Lov i ribolov
U skladu sa Zakonom o lovu na području Međimurske županije ustanovljena su lovišta pod brojevima, u svrhu uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači, odnosno racionalnog korištenja svih prirodnih i drugih potencijala za razvoj lova i lovnog gospodarstva.

Kroz izrađene Lovno gospodarske osnove daju se osnovni podaci o pojedinim lovištima (opis prirodnih značajki, prikaz vrsta i broja divljači, tehnička opremljenost) i način gospodarenja s divljači i lovištem u sklopu kojeg su date mjere zaštite divljači, mjere očuvanja i poboljšanja staništa, mjere uređivanja lovišta, briga o životinjskim vrstama.

Sveukupan prostor lovišta se dijeli na zemljište unutar lovišta (šumsko, poljoprivredno) i na vode unutar lovišta (tekućice, stajaćice). Površine izvan lovišta su građevinska područja i pojas od 150 – 300m oko njih.

Za površine izvan lovišta izrađeni su Programi zaštite divljači koji određuju granice tih područja, procjenu brojnog stanja divljači, mjere zaštite divljači (zabrana lova, preventiva, zdravstveno-higijenske mjere, spašavanje divljači od elementarnih nepogoda i dr.) i mjere za sprečavanje štete od divljači.

Cijelo područje Općine spada u otvoreno zajedničko lovište br.17, kojim gospodari lovačko društvo "Zec", a pripada mu područje Vratišinca, Peklenice, Križovca, Miklavca, Ferketinca, Celina, G. Kraljevca, Krištanovca, Žiškovca i Štrukovca. Po veličini je to treće društvo u Međimurju. Veličina lovišta je cca. 4051ha.

Lovačko društvo broji 67 članova. Od lovno-tehničkih građevina na području Općine u predjelu Voćak uređena je remiza za uzgoj fazana površine 7ha ograđenog prostora, s 1200m2 zatvorenog prostora. Na području lovišta postavljeno je 45 čeka, 18 hranilišta za visoku divljač i 42 hranilišta za sitnu divljač. Lovački dom površine cca. 120m2 na čestici cca. 1ha nalazi se izvan Općine na samoj granici uz županijsku cestu br. 2008.

Lovišta u Općini Vratišinec spadaju u nizinska panonska lovišta, predviđena prvenstveno za uzgoj obične srne i sitne divljači (zec, fazan, trčka, divlja patka, prepelica i dr.).

Optimalno brojno stanje glavnih vrsta divljači:

srna
zec
fazan
trčka divlja patka
prosj. unos (kom)
-
-
600-700
30-40 100
prosj. odstrel (kom
20-25
25-30
660
110-120 60-70
br. stanje 2001. (kom)
99
351
216
180 -
Sam zemljopisni položaj i oblik ovog lovišta, konfiguracija terena, ekspozicija zemljišta, bujan biljni pokrov (hrana), povoljne hidrografske prilike, šumske površine i šumarci (zaklon) daju ovom lovištu dobre uvjete za prirodan razvoj i uzgoj raznih vrsta divljači.

Divljač prisutna u predjelu:
-dvopapkari: srna
-glodavci: zec obični
-ptice: fazan obični, trčka, grlica divlja, divlja patka glavata, patka krljuža, patka gluvara
-sezonske vrste divljači: prepelica pućpura, golub dupljaš, golub grivnjaš, guska lisasta, guska glogovnjača, šljuka bena i šljuka kokošica
-povremene vrste divljači: jelen obični, divlja svinja – zbog nemogućnosti opstanka u lovištima ne zadržavaju se duže.

U posljednjih dvadesetak godina, staništa i prirodni uvjeti divljači su se bitno promijenili, a time i uvjeti opstanka i reprodukcije divljači. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i obrada zemlje teškom mehanizacijom, mehanička košnja, upotreba pesticida i herbicida (prekomjerna i nekontrolirana) uništava legla zečeva, gnijezda fazana, trčke i patke, te mladu srneću divljač.

Osnovni cilj gospodarenja lovištem kod svih vrsta divljači je postizanje i održavanje optimalnog gospodarskog kapaciteta (najveći mogući broj divljači koji ne ugrožava gospodarsko stanje), a kod srneće divljači i postizanje dobre starosne strukture.

Razvoj lovstva u narednom razdoblju treba vezati uz razvoj kontinentalnog turizma, za koji na ovom području postoje povoljni uvjeti.



Malo i srednje poduzetništvo

poduzetnistvo01

Na razini Županije i Države poduzeto je niz mjera i aktivnosti stvaranja povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Osnovan je Međimurski poduzetnički centar sa ciljem pružanja usluga za unapređivanje, poticanje i razvoj poduzetništva (malih i srednjih poduzeća i obrta). Program poticanja poduzetništva razvija se u suradnji s Gospodarskom komorom županije i Ministarstvom gospodarstva.

Izmjenama i dopunama prostornog plana (bivše) Općine Čakovec iz 1998. g. u naselju Vratišinec znatno je prošireno građevinsko područje s namjerom "da se osigura prostor za razvoj male privrede", zona nije realizirana punih deset godina jer je zemljište za tu namjenu u privatnom vlasništvu (privatni interesi). Površina za tu namjenu je vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, a ukoliko bi bilo izgrađeno upropastilo bi vizure mjesta Vratišinec kod dolaska županijskom cestom u samo naselje.

Inače, u svim dijelovima Općine, u naseljima Vratišinec i G. Kraljevec interpolirano u mješovitu, pretežito stambenu gradnju, postupno se razvija malo i srednje poduzetništvo - privatna inicijativa novijeg datuma: građevinski, instalaterski, prevoznički, metaloprerađivački, drvni, tekstilni, prehrambeni obrti i tvrtke, razni servisi, radionice, trgovine i sl.

Na području Općine do kraja 2000.g. registrirano je 35 poduzetnika.



Turizam i ugostiteljstvo

Uvjete za razvoj turizma na području Općine čine:
-interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači,
-manifestacije (proštenja, blagdani, fašnik i dr.),
-kulturna baština.

Svi ti uvjeti su još uvijek prilično slabo iskorišteni, ali kao potencijal mogu predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja.

Dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti lokalnog je značaja (manje privatne ugostiteljske građevine).

U budućnosti značajnu ulogu u turističkom razvoju može predstavljati seoski turizam u kombinaciji s uzgojem zdrave hrane.